Odstranjenje Polipa

Što trebate znati o kolonoskopiji?

Što je kolonoskopija i kada se Vaš liječnik odlučuje za tu pretragu?
Kolonoskopija je dijagnostička pretraga koja se koristi za pregled sluznice debelog crijeva upotrebom kolonoskopa, posebnog savitljivog optičkog instrumenta. Ova pretraga omogućuje Vašem liječniku vidjeti sluznicu debelog crijeva, njezino snimanje, te ukoliko je potrebno, uzimanje uzoraka tkiva za mikroskopski pregled, koji radi patolog (patohistološki nalaz-PHD). Pomoću te pretrage moguće je i eventualno zaustavljanje krvarenja, odstranjenje polipa ili širenje suženih dijelova. Naravno, ukoliko je to potrebno. Potrebu za ovom pretragom odlučuje liječnik temeljem onoga što ste nam Vi rekli u razgovoru, zatim kliničke slike, odnosno laboratorijskih nalaza ili zbog pozitivne obiteljske anamneze na bolesti crijeva.

Što je potrebno za kvalitetnu pripremu pristupanja pretrazi?
Prije pretrage morate se pripremiti prema dobivenim uputama o prehrani i uzimanju lijekova za čišćenje crijeva. Osobito je važno pridržavati se uputa, jer se pretraga u protivnom mora odgoditi ili ponavljati, ukoliko niste adekvatno pripremljeni. Prije pretrage možete dobiti lijekove za smirenje i protiv bolova, jer pretraga ponekad može biti umjereno bolna. Tijekom pretrage možete osjetiti napuhavanje, pritisak ili grčeve koji su prolaznog karaktera, te se savladavaju u suradnji s liječnikom koji je konstantno u kontaktu s pacijentom. Iznimno kod nekih bolesnika se odustaje od daljnje pretrage, ako bolesnik navodi neizdržive grčeve. Kod takvih pacijnata moguće je učiniti pretragu samo pod anestezijom. Međutim. bolnost ii nelagoda tijekom ove pretrage. znatno se može ublažiti opuštajućim pristupom liječnika Vama kao pacijentu, razgovorom, primjerenom pripremom i načinom kako se pretraga izvodi, postupno uz stručnost i strpljivost liječnika. Važan je odnos liječnik-pacijent, a osobito Vaše povjerenje koje ćete nadamo se steći u razgovoru s liječnikom prije pretrage.

Kako se pretraga izvodi?
Tijekom pretrage ležite na boku ili leđima ovisno o položaju crijeva ili nekad boljeg vizualiziranja sluznice i eventualnih promjena. Pri tom Vas liječnik navodi o promjeni položaja tijekom izvođenja pretrage. Kolonoskop se kroz analni otvor (završetak debelog crijeva), uvodi u debelo crijevo. Pretraga obično traje 15 do 30 minuta. Ponekad se ne može učiniti pregled cijelog crijeva. Tada će Vaš liječnik odlučiti je li pregledani dio crijeva dostatan.

Kako ćete postupati nakon izvršenja pretrage?
Nakon kolonoskopije Vaš liječnik će Vam odmah detaljno objasniti rezultat pretrage. Ukoliko ste primili lijekove za smirenje i protiv bolova, pratnja Vas mora odvesti kući zbog nemogućnosti upravljanja vozilom. Stoga savjetujemo da ne dođete sami na pretragu, već u pratnji.

Koje su moguće posljedice pretrage?
Postupak najčešće ne izaziva nikakve posljedice po Vaše zdravlje. Međutim, ipak postoji mali rizik pojave komplikacija kao što su: nuspojave na lijekove. koji se primaju prije pretrage, krvarenje nakon odstranjenja polipa, koje može zahtijevati hospitalizaciju, transfuziju krvi ili operaciju. Iznimno može doći do puknuća debelog crijeva i posljedične infekcije trbušne šupljine. Iznimno može doći do ozljede slezene, te izuzetno rijetko, do srčanog infarkta i zastoja, poremećaja srčanog ritma, pada tlaka. Poseban oprez je potreban u trudnoći i dojenju, kod alergija na neke lijekove, teškoj srčanoj, plućnoj i bubrežnoj bolesti, šećernoj bolesti, AIDS-u, bolesti srčanih zalistaka, kod osoba koji imaju umjetne srčane zaliske i premosnice („stent“), zatim kod poremećaja zgrušavanja krvi, kada uzimate Marivarin, Pelentan, Aspirin, Andol, Pigrel, Xarelto ili slični lijekovi protiv zgrušavanja krvi ili kod lijekova za reumatske tegobe (liječnik će vas na vrijeme upozoriti da privremeno prekinete uzimati navedene lijekove).

Rizik navedenih posljedica izuzetno je malen u odnosu na vrijednost podataka kojima će Vaš liječnik raspolagati nakon izvršene pretrage u liječenju Vaše bolesti.

Što trebate znati o gastroskopiji?

Što je gastroskopija odnosno mi liječnici ju zovemo - ezofagogastroduoenoskopija i kada se Vaš liječnik odlučuje za tu pretragu?
Ezofagogastroduodenoskopija je dijagnostički postupak koji se primjenjuje za pregled sluznice jednjaka, želuca i dvanaesnika upotrebom gastroskopa, posebnog savitljivog instrumenta. Ova pretraga omogućuje Vašem liječniku vidjeti sluznice navedenih organa, učiniti njihovo snimanje, te uzimanje uzoraka tkiva za mikroskopski pregled. Pomoću ove pretrage moguće je zaustavljanje krvarenja, odstranjenje polipa ili širenje suženih dijelova jednjaka. Naravno, ukoliko je to potrebno učiniti.

Što je potrebno za kvalitetnu pripremu pristupanja pretrazi?
Pacijent treba biti natašte, dakle ne smije ništa jesti za doručak, a preporuča se i lagana večera dan prije. Time se omogućuje da sluznica bude čista za vrijeme pretrage, što je bitno za adekvatnu pretragu, a smanjuje se i opasnost od eventualnog povraćanja.

Kako se pretraga izvodi?
Pretraga se izvodi na način da se savitljiva mekana optička cijev (gastroskop) uvede kroz usta i jednjak do želuca i dvanaesnika. Obično traje nekoliko minuta. Pacijenti ju uglavnom izdrže bez problema, a osjetljiviji mogu prije zahvata primiti umirujuća sredstva. Pritom je bitno napomenuti kako pacijent tijekom pretrage uredno diše na nos ili usta te se ne kompromitira dišna funkcija što nekad pacijente neopravdano brine da bi se mogli ugušiti.

Koje su moguće posljedice pretrage?
Postupak najčešće ne izaziva nikakve posljedice na Vaše zdravlje. Međutim, ipak postoji mali rizik od komplikacija kao što su alergijska reakcija na lokalni anestetik, krvarenje, osobito nakon odstranjenja polipa. U iznimno rijetkim slučajevima može doći do perforacije jednjaka, želuca ili dvanaesnika te infekcija vrata, prsišta ili trbušne šupljine kao posljedica perforacije. Može se razviti upala pluća zbog udisanja povraćenog sadržaja te, kao krajnje rijetke komplikacije, srčani infarkt i zastoj, poremećaji srčanog ritma, pad tlaka.

Poseban oprez je potreban u trudnoći i dojenju, kod alergija na neke lijekove, teškoj srčanoj, plućnoj i bubrežnoj bolesti, šećernoj bolesti, AIDS-u, bolesti srčanih zalistaka, umjetnih zalistaka i premosnice, kod poremećaja zgrušavanja krvi, kada uzimate lijekove kao npr. Marivarin, Pelentan, Aspirin, Andol, Pigrel, Xarelto i slični lijekovi protiv zgrušavanja krvi ili lijekove za reumatske tegobe (liječnik će vas na vrijeme upozoriti da privremeno prekinete uzimanje navedenih lijekova).

Rizik navedenih posljedica izuzetno je malen u odnosu na vrijednost podataka kojima će Vaš liječnik raspolagati nakon izvršene pretrage u liječenju Vaše bolesti.